Sa promocije filma "Evo gola" FOTO: grad Banjaluka

Na Gradskom stadionu u Banjoj Luci, ispod sjeverne tribine, večeras je održana premijera dokumentarnog filma „Evo gola“ producenta i scenariste Ljubomira Tešinića.

Naime, ovo je nesvakidašnja priča o prvoj fudbalskoj utakmici u Republici Srpskoj nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja je odigrana između FK Borac Banja Luka– FK Rudar Prijedor.

Kako je poručio gradonačelnik Draško Stanivuković, ovo je film čiju radnju danas prepričavaju mnogobrojne generacije, priča o svim izazovima koje je jedan narod prošao.

-Suština ovog filma jeste ono što treba da bude suština bića svakog čovjeka, naravno i nas iskrenih patriota – a to je da život pobjeđuje. To je najvažnije. Dvadeset dana nakon što je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, nakon što je 24 hiljade Srba dalo živote, dvadeset dana nakon što je verifikovano postojanje i neupitnost naše Republike Srpske, nakon svih izazova koje smo prošli, desilo se nešto što nije rat i stradanje – desio se život – naglasio je gradonačelnik.

Poručio je kako su upravo fudbalske utakmice na kojima bilo oko 30 hiljada ljudi – dokaz za životom.

-Nakon svega, neka najvažnija sporedna stvar postaje glavna. Dokaz koliko je važno da bi se jedno društvo razvijalo i išlo ka naprijed jeste da ima zdravu kulturu, da ima sport, manifestacije koje slave život i koje okupiraju čovjeka. Tada je „Borac“ pobjedio i drago mi je što ovih dana prisustvujemo najboljim rezultatima „Borca“. Ja sam ovdje kao gradonačelnik, ali i prijatelj i komšija, čovjek koji staje uz sve dobre projekte, posebno projekte koji gledaju u budućnost i slave život, ali i one koji arhiviraju određene događaje. Sve to rade filmovi „Djeca“, „Svjedok“ i sada ovaj film, „Evo gola“ – istakao je gradonačelnik.

Autor filma, Ljubomir Tešinić naglasio je kako je na ovom filmu radio punih 18 mjeseci, te da ovo nije bilo nimalo lagan posao.

-Ideja filma je nastala gledajući to finale između „Rudar Prijedora“ i banjalučkog „Borca“ koje je odigrano 1995. godine. Te dvije utakmice nisu bile samo puki sportski događaj – to je bila jedna katarza naroda koji je patio prethodne četiri godine, kao i svaka normalna nacija koja je željela u miru da živi. Taj dolazak na stadion je bilo slavljenje života, ne samo igra. Poruka je da treba da gradimo mostove, tražimo napredak – kazao je on.

Dodao je i kako je želja svih ljudi koji su radili na ovom filmu bila da se prenese atmosfera tog vremena.

-Željeli smo da prenesemo duh tog vremena – kako se nekada točilo gorivo, kako se išlo kod doktoru, u školu. Da bi se to doživjelo, morali smo da imamo dobar arhivski materijal. To je bilo najteže za cijelu ekipu – dodao je Tešinić.

Poručio je kako je plan da ovaj film bude prikazan i u Prijedoru, te je zahvalio gradonačelniku što je prepoznao ideju da jedan ovakva film doživi svoju premijeru.

Naime, samo dvadesetak dana poslije zvaničnog završetka rata, prvo u Prijedoru, a zatim i u Banjoj Luci odigrane su utakmice za pobjednika Kupa Republike Srpske.

Na stadionu u Banjoj Luci, u revanš susretu okupilo se preko 20 hiljada gledalaca.

Prvi put nakon pet godina, rat i politika nisu bili u prvom planu, a mediji su izvještavali: „Do juče je ovdje govorilo oružje, a danas se igra fudbal“.

Ujedno, ovo je riječ o jednom patriotskom filmu sa snažnom antiratnom porukom.

Naime, u trenutku kada je svijet poprište nekoliko ratnih zona, kroz ovu antiratnu sportsku priču, naizgled lokalnog karaktera, vidimo globalni potencijal kroz koji možemo promovisati Banju Luku i Republiku Srpsku.

Pored dokumentarnog filma biti realizovan i serijal od tri epizode u kojima će biti više prostora jer u realizaciji projekta učestvuje veliki broj sagovornika.

Film je radila producentska kuća MLT media u koprodukciji sa Radio televizija Republike Srpske i LM produkcijom, a uz podršku Grada Banje Luke.

U filmu učestvuju: Tomo Marić, Nikola Kragulj, Milorad Bilbija, Vlado Jagodić, Slobodan Starčević, Oliver Jandrić, Nebojša Janjić, Stojan Janjetović, Željko Macura, Veljko Salamić, Radivoj Dragić, Slaviša Kralj, Dragan Lukić, Milorad Šipka, Anđelko Grahovac, Rodoljub Petković, Slavko Basara i Đorđe Đurđević.